HSUTI
Šoštarićeva 8,
10000 Zagreb
Hrvatska

 
   

tel: 00 385 1 4812 004

fax: 00 385 1 4920 153
savez@hsuti.hr

Žiro račun:
2360000-1101348351

Mr. sc. Mirjana Dobranović
predsjednica HSUTI-a, dobitnica
NAGRADE GRADA ZAGREBA ZA 2002.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 82 udruge članice HSUTI

 

Web stranice članica

www.utib.hr

www.mali-princ.hr

www.humanitarnaudruga-malaanja.hr

www.udisb.hr

www.uosis.hr

www.udruga-srce-zelina.hr

www.udruga-bolje-sutra.hr

www.pino.hr

www.udruga-invalida-smz.com

 

www.udrugapuz.hr

http://uik.hr/

 

 

 

 

 

 

 

 

Subjekti pristupačni osobama s invaliditetom

 

 

 

Bonton u svakodnevnoj komunikaciji s osobama s invaliditetom

BONTONČIĆ ili kako svima biti prijatelja

"ZA KVALITETU ŽIVOTA BEZ BARIJERA"
Arhitektonsko savjetovalište možete nazvati telefonom, radnim danom od 10 do 14h.

 

Izvještaj o radu civilnih ročnika od 1.1. do 15.11.2005 

HVALA!
Zahvaljujemo svima koji pomažu HSUTI-ju svojim volonterskim radom. Vaše sudjelovanje je dragocjeno.
 

 

   
http://www.ottobock.hr/

http://www.hkig.hr/pristupacnost.php

 

www.debra-croatia.com

http://www.eglas.hr/

www.edf-feph.org

 

www.saniteh.hr.

 

 

 

  link za upitnik za nagradu Poslodavac godine za osobe s invaliditetom za 2009. godinu: 

Ovdje možete pogledati stare novosti

 

 ©Epsilon 2003.
 
12.6.2010
Održano još jedno predavanje s temom pristupačnosti u Dubrovniku
Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI) održao je još jedno u nizu predavanja s temom pristupačnosti u Dubrovniku 10. lipnja 2010. Skup se održao u hotelu Lero u organizaciji Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika.


Predavanje o temi pristupačnosti objekata za osobe s invaliditetom održala je mr.med.sc. Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Na predavanju su sudjelovali predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnik Zavoda za mirovinsko osiguranje, predstavnici udruga osoba s invaliditetom te drugi zainteresirani građani. U predavanju je istaknuta zakonska regulativa u području tj. problematici pristupačnosti građevina i drugih objekata osobama s invaliditetom u Hrvatskoj (Zakon o gradnji, Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, Zakon o suzbijanju diskriminacije, UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom). Također je istaknuta obveza javnih objekata za prilagodbu koja stoji u članku 59. Pravilnika te prema kojoj su sve građevine javne i poslovne namjene trebale ispuniti uvjete pristupačnosti do kraja 2007. godine. No javni objekti ne samo da ne ispunjavaju uvjete pristupačnosti već se grade ili rekonstruiraju novi objekti koji nisu pristupačni osobama s invaliditetom. Predavačica je iznijela i primjere pozitivne i negativne prakse pristupačnih objekata diljem Hrvatske, prikupljene tijekom održavanja predavanja društvima arhitekata u 10 gradova Hrvatske u okviru provedbe projekta „Pristupačnost – osnovno ljudsko pravo na kretanje“.



Predavanje je potaknulo sve prisutne na diskusiju i raspravu te su iznijeti problemi prisutni u Gradu Dubrovniku vezani za pristupačnost objekata kao i sve ideje i prijedlozi koji se pokušavaju ostvariti kako bi Dubrovnik bio što pristupačniji osobama s invalisitetom. Tako je gđa. Mirjana Beg, iz Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika, kazala kako postoji zajednički idejni projekt u suradnji s Društvom distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko-neretvanske županije pod nazivom „Dubrovnik bez barijera“, koji će nastojati zajednički ostvariti. Isto tako je istaknula problem prilagodbe kulturnih spomenika na što je gđa. Mirjana Dobranović kazala kako to uopće ne bi trebao biti problem zbog suradnje ostvarene s Ministarstvom kulture koje je uputilo dopis svim ustanovama o važnosti prilagodbe kulturnih spomenika. Također je kazala kako je imala prilike sudjelovati na audijenciji pape Ivana Pavla II. u Rimu gdje su gotovo sve kapelice i drugi kulturni spomenici bili pristupačni osobama s invaliditetom, čak ne vodeći računa kako primjerice rampe izgledaju jer im je najvažnije da sve osobe mogu u njih ući.



Svi prisutni su se uključili u raspravu, primjetili da su se neke stvari u Gradu počele pozitivno mijenjati i prilagođavati osobama s invaliditetom, no da treba još više i intenzivnije raditi i djelovati u toj problematici. I tu se trebaju aktivnije uključiti osobe s invaliditetom i udruge osoba s invaliditetom koje će poticati na te pozitivne promjene kao i na suradnju svih dionika.