HSUTI
Šoštarićeva 8,
10000 Zagreb
Hrvatska

tel/fax.:
385 1 4812 004
savez@hsuti.hr

ŽIRO RAČUN:
30102-678-118417
ZAP ZAGREB

MB: 3228169

Traži se dobra volja, znanje i energija
Glas Slavonije, 03. ožujak 2001.




Pitate se kako ćete vi doprinjeti našem radu?

"Ako osobama s tjelesnim invaliditetom poklonite pola srca učinili ste mnogo. Ako im poklonite cijelo srce, učinit ćete čudo."

Uključite se,
sudjelujte
Na Zapadu je valorizacija riješena tako da volonteri koji su svoje vrijeme dali za društveno koristan rad pri zapošljavanju imaju beneficije koje im se ponegdje cak pišu i u radnu knjižicu
Živimo u vrijeme pojacanog interesa za razvoj civilnog društva koje ne može funkcionirati bez volontera. Volontiranjem svaki pojedinac ne samo da pridonosi svojoj zajednici, nego širi svoju svijest, ali i svijest društva kroz koje djeluje. Upravo je o tome progovorila i Sonja Vukovic, predsjednica Udruge "Slap" za kreativan razvoj.
* Kada je pokrenut volonterizam u Hrvatskoj?
- Volonterizam je postojao i prije Domovinskog rata, i to kroz Crveni križ, koji se smatra najhumanijim oblikom volonterizma jer ljudi daju svoju krv i time spašavaju tudi život. Za vrijeme rata javio se volonterizam koji je dolazio iz potrebe ljudi da budu dio procesa i obrane stvaranja svoje zemlje. Posebno me se dojmilo kada smo pri osnivanju medunarodnog press-centra objavili mali clanak u kojemu smo pozvali obrazovane ljude koji govore jedan strani jezik da pomognu novinarima. Sljedeci se dan javilo cetrdesetak osoba s visokom strucnom spremom koje su govorile od jednoga do tri svjetska jezika i bile spremne volontirati za Osijek.
Burza volontera
* Kakva je situacija s volonterizmom danas?
- Nakon rata ocito je u ljudi došlo do zasicenja, pa je i volonterima trebao netko pomoci, jer su se zamorili. U postratnom vremenu razvijale su se nevladine udruge na principu volonterizma kao udruge gradana koje žele nešto zajednicki odraditi. Ljudi su to dobro prihvatili, no cisti volonterizam prestao je onoga trena kada su udruge formalizirale svoj rad i pocele dobivati novac, što je dovelo do njihovog zatvaranja unutar sebe.
* Kod ljudi ocito postoji sve manje zanimanja za volontiranjem, kako ih ponovno privuci da se posvete humanom radu?
- Da bi se to postiglo, trebamo se ponovno otvoriti prema gradanima kako bi naucili više o našemu radu. Trebamo više raditi na programima edukacije i u tom smislu dogodila se inicijativa Centra za mir Osijek u kojemu je napravljena koordinacija nevladinih udruga koje djeluju na ovome podrucju. Cilj nam je popularizacija volonterizma zbog cega želimo otvoriti volonterski centar, gdje bi se ljudi mogli interesirati o radu i edukaciji volontera, nevladinih udruga i ukljucivanju u njihove djelatnosti. No, ta je ideja zasad još u razradi, a mislimo da bi bilo lakše pokrenuti burzu volontera koja bi radila po principu oglasnog stupa na kojemu ce gradani moci izraziti potrebu za volonterima, a javljat ce se oni koji ce svoje vrijeme htjeti posvetiti humanitarnom radu.
Osviješteni ljudi koji žele darovati svoje slobodno vrijeme
* Tko može biti volonter?
- Volonter može biti svatko tko ima dobru volju i znanje te energiju koju želi dati za neki njemu prihvatljiv cilj. Obicno se javljaju razliciti profili ljudi, a svima im je zajednicko da su osviješteni te da im nije dovoljno raditi samo na njihovom radnom mjestu vec svoje slobodno vrijeme žele darovati.
* Dobivaju li volonteri prednost pri zapošljavanju?
- Kod nas za sada ne postoji valorizacija društveno korisnog rada kao u ostalim zemljama. Na Zapadu je riješeno tako da volonteri koji su svoje vrijeme dali za društveno koristan rad kod zapošljavanja imaju beneficije koje im se ponegdje cak pišu i u radnu knjižicu. Kod nas to još nije dovoljno valorizirano, zbog cega cemo u ovoj medunarodnoj godini volontera pokrenuti odredene akcije. Mogucnost za to je velika, no Vladin sektor i gospodarstvenici trebaju prepoznati da u voloterima dobivaju ljude koji su osvješteniji i imaju sve kvalitete za profesionalno obavljanje nekog buduceg posla.

(Autor: S.CVITKUŠIC)