HSUTI
Šoštarićeva 8,
10000 Zagreb
Hrvatska

tel/fax.:
385 1 4812 004
savez@hsuti.hr

ŽIRO RAČUN:
30102-678-118417
ZAP ZAGREB

MB: 3228169

PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOM REGISTRU O OSOBAMA S INVALIDlTETOM

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog zakona sadržana je u odredbi clanka 2. stavak 4. alineja l., a u svezi sa clankom 57. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE CE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTECI

Za sprecavanje invaliditeta, te za zaštitu ljudskih prava, dostojanstva i socijalne pravde za osobe s invaliditetom, Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je Rezolucijom 2856 (XXVI) od 20. prosinca 1971. godine Deklaraciju o pravima mentalno nedovoljno razvijenim osobama. Rezoluciju 1921 (LVIII) o sprecavanju hendikepiranosti i o rehabilitaciji hendikepiranih osoba, donijela je 6. svibnja 1975., a Rezolucijom 3447 (XXX) od 9. prosinca 1976. Deklaraciju o pravima invalidnih osoba.

Znacajnija aktivnost u zaštiti invalidnih osoba zapocinje proglašavanjem 1981. godine - medunarodnom godinom invalida od strane Generalne skupštine UN. Generalna skupština UN pozvala je sve zemlje da sagledaju položaj invalida u svojoj zemlji i da pokrenu akciju, kako bi se više saznalo o problemima invalidnosti, podstakle preventiva i rehabilitacija i unaprijedilo društveni, socijalni i ekonomski položaj i uloga invalida. Prema procjenama UN problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inace misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri invalid, što cini oko 450 milijuna ljudi u svijetu. Najcešci oblici su fizicko oštecenje, kronicne bolesti, duševna zaostalost i oštecenja osjetila. Najveci broj invalida živi u zemljama u razvoju. Nedostatak odgovarajucih informacija, odnosno pokazatelja za sagledavanje broja osoba s pojedinim vrstama odgovarajucih informacija odnosno pokazatelja za sagledavanje broja osoba s pojedinim vrstama oštecenja zdravlja i razlicitom težinom oštecenja uvjetovalo je da su pojedine zemlje na razne nacine prišle stvaranju banke podataka o tome. Neke su to ukljucile u popis pucanstva (cenzus), neke prikupljaju podatke anketiranjem (anketa o zdravlju ili posebna ciljana), a neke prikupljaju podatke administrativnim putem - bilježenjem registriranjem.

Aktivnost potaknuta od strane Generalne skupštine UN rezultira usvajanjem "Programa mjera i akcija za rehabilitaciju djece i omladine s ometenošcu u razvoju" (Delegatski vjesnik 25/76) koji je Sabor SR Hrvatske donio još 1976. godine. Programom je utvrden i zadatak sistematskog prikupljanja i izucavanja podataka o uzrocima pojedinih vrsta invaliditeta i o provedenim mjerama zaštite i rehabilitacije. 1977. godine u Zavodu za zaštitu zdravlja RH osnovan je Registar o osobama sa smetnjama u psihofizickom razvoju. Izvori podataka za Registar bile su kopije "Nalaza i mišljenja" prvostepenih i Drugostepene strucne komisije za vještacenje, individualni izvještaji iz zdravstvene djelatnosti (Prijava porodaja, List rehabilitacije, Bolesnicko-statisticki listic); periodicki izvještaji iz primarne zdravstvene zaštite te dodatni podaci iz zdravstvene djelatnosti kada je potrebno detaljnije razjasniti postavljenu dijagnozu i nacin lijecenja ili rehabilitacije, podaci mortalitetne statistike te ostali izvori dobiveni suradnjom od odgovarajucih strucnih službi, organizacija i zajednica.

Prvi rezultati obrade Registra iz dokumenta "Nalaz i mišljenje" za pojedina podrucja Hrvatske (4.800 osoba) pokazali su da je najucestalija vrsta ometenosti u razvoju mentalna retardacija i to ona lakog stupnja, zatim skupina više vrsta oštecenja zdravlja (najcešca kombinacija je mentalna retardacija s oštecenjem centralnog nervnog sustava), a na trecem mjestu je tjelesni invaliditet. Zatim slijede oštecenja sluha, vida, poremecaji licnosti organski uvjetovani i psihoze, te poremecaji govorno glasovne komunikacije. Za navedeni dokumentacijski obrazac nije postojala obveza upisivanja podataka o uzroku oštecenja zdravlja, pa je samo u njih 25% upisan i taj podatak. Prva dva mjesta zauzimaju dijagnoze o oštecenju kod poroda i prerani porod. Zatim slijede upala moždanih opna, upala mozga, te druga oboljenja i povrede. Tako prikupljeni podaci bili su dragocjeni za postupak odredivanja prioriteta u programima prevencije. Obzirom da nisu bila osigurana dostatna sredstva, Registar je prestao s radom.

U Republici Hrvatskoj danas ne raspolažemo podacima o broju osoba s invaliditetom, kao ni podacima o vrstama invaliditeta u tih osoba. Taj je broj osoba znatno uvecan nakon Domovinskog rata i sve je više izražena potreba za ovakovom bazom podataka.
.
Ovim Zakonom propisuje se:
- javna ustanova nadležna za vodenje Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom;
- nacin prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštecenja tjelesnog i/ili mentalnog zdravlja, o poduzetim mjerama lijecenja, rehabilitacije, zaštite, osposobljavanja i drugih potreba osoba s invaliditetom;
- vodenje registra o prikupljenim podacima;
- opseg prava korisnika Registra;
- nacin korištenja podataka;
- zaštita podataka;
- nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona;
- prijenos podataka iz postojecih evidencija (do stupanja na snagu ovoga Zakona) u Registar.

Provodenjem ovoga Zakona uspostavlja se stalna baza podataka koja ce služiti prvenstveno za predlaganje mjera socijalne, zdravstvene i druge zaštite osoba s invaliditetom, a ujedno biti i podloga za izradu statistickih pokazatelja.

Registar ce omoguciti:
- utvrdivanje ucestalosti pojedinih vrsta i težine invaliditeta;
- uvid u cimbenike od moguceg znacaja za uzroke invaliditeta, što ce omoguciti unapredenje
prevencije invaliditeta;
- utvrdivanje opsega potreba za lijecenjem i rehabilitacijom;
- utvrdivanje broja potrebnih vrsta pomagala;
- utvrdivanje broja osoba za koje su potrebne specijalne metode u odgoju i obrazovanju;
- utvrdivanje broja osoba kojima je potrebno osposobljavanje za odredena zanimanja;
- utvrdivanje potreba za zaštitnim radionicama;
- utvrdivanje broja osoba kojima je potrebno ostvarivanje prava iz socijalne skrbi - broj potencijalnih korisnika socijalne skrbi;
- planiranje potreba za osobe s invaliditetom za pojedina podrucja (opcina, grad županija), a sukladno tome i planiranje potrebnih financijskih sredstava;
- pracenje poduzetih mjera, uspjeha i svrsishodnosti pojedinih rehabilitacijskih postupaka;
- izradu odgovarajucih propisa i/ili odredaba pojedinih propisa.

III. SREDSTVA POTREBNA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provodenje ovoga Zakona biti ce potrebno osigurati sredstva u Državnom proracunu Republike Hrvatske pocevši od 2002. godine. Naime, ocekuje se da ce eksperimentalna primjena Zakona tijekom 2001. godine biti financirana kao projekt putem Ureda za udruge VRH ili Lutrije.

rb opis troškova za godinu dana iznos u kunama
1. Informaticar, 1 osoba, puno radno vrijeme 70.000,00
2. Voditelj, 1 osoba, ugovor o djelu 24.000,00
3. Savjetnici, 2 osobe, ugovor o djelu 48.000,00
4. Režijski troškovi ( struja, voda, najam, grijanje, telefon) 12.000,00
5. Kancelarijski materijal 6.000,00
6. Nepredvidivi troškovi ( popravak kompjutora i drugo) 10.000,00
ukupno 170.000,00

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOM REGISTRU O OSOBAMA S INVALIDITETOM

1. OPCE ODREDBE
Clanak 1.

Ovim Zakonom ureduje se nacin prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštecenja zdravlja osobe s invaliditetom, nacin obrade i korištenja podataka, te zaštita podataka o osobama s invaliditetom.

Podaci iz stavka 1. ovoga clanka vode se u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom.

Registar iz stavka 2. ovoga clanka vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo,

II. HRVATSKI REGISTAR O OSOBAMA S INVALIDITETOM

Clanak 2.

Osoba s invaliditetom, po ovom Zakonu, je osoba koja ima trajno ogranicenje, smanjenje ili ispad sposobnosti izvršenja neke fizicke aktivnosti ili psihicke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštecenja zdravlja, a prema stupnjevima i mjerilima navedenim u clancima 4. - 13. ovoga Zakona.

Definicije pojmova:

Oštecenje zdravlja je nedostatak, gubitak ili nepravilnost anatomske grade, fiziološke ili psihološke funkcije.

Invaliditet je ogranicenje, smanjenje ili ispad (koje proizlazi iz oštecenja zdravlja) sposobnosti izvršenja neke fizicke aktivnost ili psihicke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su opcenito prihvacene kao bitni sastojci svakodnevnog života.

Hendikep proizlazi iz nekog oštecenja ili invaliditeta koji ogranicavaju ili sprecavaju izvršenje funkcije koja je normalna u svijetu pojedinca i oznacava okolnosti u kojima se, ovisno o dobi, spolu, socijalnim i kulturnim cimbenicima nalazi osoba s invaliditetom.

Težina invaliditeta je stupanj ogranicenja ucinka aktivnosti osobe s invaliditetom.

Clanak 3.

Hrvatski Registar o osobama s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Registar) sastoji se od opceg i posebnog dijela.

U opci dio Registra unose se opci podaci o osobi: ime i prezime osobe, spol, JMBG, mjesto rodenja, prebivalište, boravište, obrazovanje, zvanje, zaposlenje, bracno stanje.

U posebni dio Registra unose se podaci o vrstama tjelesnih i mentalnih oštecenja, i to:
1. oštecenja vida;
2. oštecenja sluha;
3. oštecenja govorno-glasovne komunikacije;
4. oštecenja lokomotornog sustava;
5. oštecenja centralnog živcanog sustava;
6. oštecenja perifernog i mišicnog sustava;
7. oštecenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva i urogenitalni);
8. mentalna retardacija;
9. duševni poremecaji;
10. više vrsta oštecenja.

III. VRSTA I STUPANJ TJELESNIH I MENTALNIH OŠTECENJA

l. Oštecenja vida

Clanak 4.

Oštecenja vida su sljepoca i slabovidnost.

Sljepoca se prema stupnju oštecenja vida dijeli na:
- potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez ili s projekcijom svjetla;
- ostatak vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju do 0,02 (brojenje prstiju na udaljenosti od 1 metra) ili manje;
- ostatak oštrine vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju od 0,02 do 0,05;
- ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju do 0,25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva;
- koncentricno suženje vidnog polja oba oka s vidnim poljem širine 5 stupnjeva do 10 stupnjeva oko centralne fiksacijske tocke;
-neodredeno ili nespecificirano.

Sljepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se nesposobnost citanja slova ili znakova velicine Jaeger 8 na blizinu.

Slabovidnost se prema stupnju oštecenja vida dijeli na:
- oštrinu vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje;
- oštrinu vida na boljem oku uz najbolju mogucu korekciju od 0,3 do 0,4;
- neodredeno ili nespecificirano.

2. Oštecenja sluha

Clanak 5.

Oštecenja sluha su gluhoca i nagluhost.

Gluhocom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veci od 81 decibela.

Nagluhošcu se smatra oštecenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnju oštecenja sluha nagluhost se dijeli na:
- lakše oštecenje sluha od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);
- umjereno oštecenje sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);
- teže oštecenje sluha od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);
- neodredeno ili nespecificirano.

3. Oštecenja govorno-glasovne komunikacije

Clanak 6.

Oštecenja govorno-glasovne komunikacije su ona kod kojih je zbog funkcionalnih oštecenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji.

Oštecenja govorno-glasovne komunikacije ocjenjuju se u okviru osnovnog oboljenja.

Oštecenja govorno-glasovne komunikacije su:
- oštecenja govora;
- oštecenja glasa;
- oštecenja citanja;
- oštecenja pisanja;
- oštecenja racunanja.

4. Oštecenja lokomotornog sustava

Clanak 7.

Oštecenja lokomotornog sustava su prirodene malformacije te deformiteti, motoricka ili funkcionalna oštecenja kao posljedica bolesti ili povreda.
Oštecenje lokomotornog sustava je trajno oštecenje u zdravstvenom stanju zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:
- za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, rucnu aktivnost) potrebna su odredena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.);
- nemogucnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblacenje, obuvanje ili u obavljanju fizioloških potreba) ili nemogucnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane;
- nemogucnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoc ortopedskih pomagala.

5. Oštecenja centralnog živcanog sustava

Clanak 8.

Oštecenja centralnog živcanog sustava su prirodene malformacije te deformiteti, motoricka ili funkcionalna oštecenja kao posljedica bolesti ili povrede.
Oštecenje centralnog živcanog sustava je trajno oštecenje u zdravstvenom stanju zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:
- za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, rucna aktivnost) potrebna su odredena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.);
- nemogucnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblacenje, obuvanje ili u obavljanju fizioloških potreba) ili nemogucnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane;
- nemogucnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoc ortopedskih pomagala.

6. Oštecenja perifernog živcanog i mišicnog sustava

Clanak 9.

Oštecenja perifernog živcanog i mišicnog sustava su prirodene malformacije te deformiteti, motoricka ili funkcionalna oštecenja kao posljedica bolesti ili povreda.
Oštecenje perifernog živcanog i mišicnog sustava je trajno oštecenje u zdravstvenom stanju zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:
- za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, rucna aktivnost) potrebna su odredena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.);
- nemogucnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblacenje, obuvanje ili u obavljanju fizioloških potreba) ili nemogucnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane;
- nemogucnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoc ortopedskih pomagala.

7. Oštecenja drugih organa i organskih sustava

Clanak 10.

Oštecenja drugih organa i organskih sustava su prirodene malformacije te funkcionalna oštecenja kao posljedica bolesti ili povreda.
Oštecenje drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva i urogenitalni sustav) je trajno oštecenje u zdravstvenom stanju zbog kojeg osoba ne može samostalno udovoljiti nekoj od osnovnih životnih zahtjeva kao što su:
- nemogucnost samostalnog kretanja izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite;
- nemogucnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblacenje, svlacenje, obuvanje ili u obavljanju fizioloških potreba);
- održavanje života ovisi o korištenju odredenog uredaja ili naprave kao što je: dijaliza, sonda, gastrostoma, Pudenzova pumpa, kateter i dr.

8. Mentalna retardacija

Clanak 11.

Mentalna retardacija je stanje u kojem je znacajno otežano ukljucivanje u društveni život, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja što je utvrdeno na osnovi medicinske, psihološke, defektološke i socijalne ekspertize. Intelektualna razina izražava se kvocijentom inteligencije od 0 do 69 kako je utvrdeno u 10. reviziji Medunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema.
Stupnjevi mentalne retardacije su:

-laka (približni IQ 50 do 69);
-umjerena (približni IQ od 35 do 49);
-teža (približni IQ 20 do 34);
-duboka (približni IQ ispod 20).

9. Duševni poremecaji
Clanak 12.

Duševni poremecaji izražavaju se promjenama u ponašanju i u reakcijama, za koje je, na osnovi medicinske, psihologijske, defektologijske i socijalne ekspertize utvrdeno da su uzrokovani organskim cimbenikom ili psihozom raznih etiologija.

Promjenama u ponašanju i reakcijama smatraju se:

1. dugotrajni poremecaji osobnosti i poremecaji ponašanja s dubokom regresijom osobnosti ili s teškim zakazivanjem u socijalnom kontaktu;
2. organski uvjetovani duševni poremecaji s progresivnim tijekom koji se ocituju teškim oštecenjima u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju;
3. psihoze prema ucestalosti psihoticnih epizoda i oštecenja osobnosti:
- s jednom ili dvije akutne psihoticne epizode u odredenim vremenskim razmacima (dulje remisije) uz blaže oštecenje osobnosti;
- s ucestalim recidivima psihoticnih epizoda uz izraženo oštecenje osobnosti;
- s dugotrajnim progresivnim tijekom uz izraženu dezorganizaciju osobnosti.

10. Više vrsta oštecenja

Clanak 13.

Više vrsta oštecenja ukljucuje dva ili više oštecenja predvidenih clanovima: clanak 4., 5., 6.,7., 8., 9., 10., 11. i 12.

IV. NACIN PRIKUPLJANJA PODATAKA

Clanak 14.

Podatke o vrsti tjelesnog i/ili mentalnog oštecenja iz clanka 3. ovoga Zakona dostavlja u Registar lijecnik primarne zdravstvene zaštite, lijecnik u povjerenstvu za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta u sustavu školstva, lijecnik specijalist koji je pregledao i/ili lijecio osobu s invaliditetom, te nadležna tijela državne uprave i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Podaci o vrsti tjelesnog i/ili mentalnog oštecenja iz clanka 3. ovoga Zakona preuzimaju se u Registar iz obrazaca propisanih u važecim propisima iz oblasti zdravstva.

Podaci o svim umrlima za Republiku Hrvatsku preuzimaju se u Registar od Državnog zavoda za statistiku.

Clanak 15.

Na temelju clanka 14. stavka 1. ovoga Zakona podatke iz clanka 3. dostavljaju u Registar:

1. Primarna zdravstvena zaštita i specijalisticko-konzilijarna zdravstvena zaštita, na obrascu "Obrazac o invaliditetu";
2. Centri za socijalnu skrb opcina, preslik obrasca "Nalaz i mišljenje" prvostupanjskih tijela vještacenja;
3. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, preslik obrasca "Nalaz i mišljenje" Drugostupanjskog tijela vještacenja;
4. Županijski uredi za obrazovanje, preslik rješenja o primjerenom obliku školovanja;
5. Lijecnici u povjerenstvu za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta u sustavu školstva, na obrascu "Obrazac o invaliditetu";
6. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata - za osobe s utvrdenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida i mirnodobskog vojnog invalida o kojima se vodi evidencija kao preslik obrasca, "Nalaz i mišljenje" Drugostupanjskog lijecnickog povjerenstva i konacno rješenje o priznavanju statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida ili mirnodopskog vojnog invalida Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata;
7. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, preslik obrasca "Nalaz i mišljenje" ovlaštenih vještaka odnosno preslik rješenja povjerenstva za reviziju ocjena invalidnosti.

Obrazac iz tocke 1. i tocke 5. stavka 1 ovoga clanka propisat ce ministar zdravstva podzakonskim aktom.

Podaci iz tocke 1. ovoga clanka dostavljaju se u Registar elektronski ili pisanim putem na propisanom obrascu, do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Elektronski zapis ili preslik dokumenata iz tocaka 2.,3., 4., 6., i 7. ovoga clanka dostavljaju se u Registar odmah po njihovu donošenju.

Podaci iz tocke 5. ovoga clanka dostavljaju se u Registar elektronski ili pisanim putem na propisanom obrascu odmah nakon utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta u sustavu školstva.

Clanak 16.

Na temelju clanka 14. stavka 2. ovoga Zakona podaci iz clanka 3. preuzimaju se u Registar iz obrazaca dostavljenih u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, elektronskim ili pisanim putem najkasnije 30 dana nakon završenih obrada podataka prema važecem programu statistickih istraživanja.

Na temelju clanka 14. stavka 3. ovoga Zakona podaci o umrlima preuzimaju se
u Registar od Državnog zavoda za statistiku elektronskim putem najkasnije 30 dana nakon
završenih obrada podataka prema važecem programu statistickih istraživanja.

V. OBRADA PODATAKA, UNOS U REGISTAR I NJIHOVO KORIŠTENJE

Clanak 17.

Elektronski zapisi ili ispunjeni obrasci iz clanka 14. i 15.ovoga Zakona prikupljaju
se i unose u jedinstvenu bazu podataka Registra.

Jedinstvenu bazu podataka iz stavka l. ovoga clanka cine uneseni podaci u racunalnu aplikaciju koja mora sadržavati slijedece parametre pretraživanja:

1. Ime i prezime osobe,
2. Spol,
3. Datum rodenja i ostatak JMBG-a,
4. Mjesto/grad, opcina i država rodenja,
5. Prebivalište - mjesto/grad, ulica, kucni broj, opcina, poštanski broj,
6. Boravište - mjesto/grad, ulica, kucni broj, opcina, poštanski broj,
7. Obrazovanje,
8. Zvanje,
9. Zaposlenje,
10. Bracno stanje,
11. Životna dob kada je uocen invaliditet,
12. Uzrok koji je doveo do invaliditeta,
13. Dijagnoze i šifre bolesti i srodnih zdravstvenih problema prema MKB -10,
14. Oštecenje, invaliditet i dimenzije hendikepa prema Medunarodnoj klasifikaciji oštecenja, invaliditeta i hendikepa,
15. Potreba za pomagalom,
16. Potreba lijecenja,
17. Potreba rehabilitacije,
18. Ostale potrebe.

U izradi racunalne aplikacije koriste se šifrarnici.

Na postupak odabira ponude za izradu racunalne aplikacije iz stavka 2. ovoga clanka primjenjuju se propisi o javnim nabavkama.

Clanak 18.

Podaci iz Registra obraduju se i objelodanjuju svake godine kao zbirni statisticki pokazatelji.

Za dodatne potrebe ministarstava i drugih tijela državne uprave utvrduju se i ugovaraju godišnji programi za specijalne zbirne statisticke pokazatelje.

Ostalim zainteresiranima mogu se specijalni zbirni statisticki pokazatelji dostavljati uz naknadu, a na njihov zahtjev i mogu se koristiti samo za namjenu koja je navedena u zahtjevu.

Pojedinacne podatke mogu dobiti ministarstva, i to na osnovu pismenog zahtjeva potpisanog po ministru, iz podrucja njihova djelovanja.

Iznos naknade iz stavka 2., 3.i 4. ovoga clanka propisat ce ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

VI. ZAŠTITA PODATAKA

Clanak 19.

Podaci Registra smiju se koristiti iskljucivo kao zbirni statisticki pokazatelji.

Na pojedinacne podatke prikupljene temeljem ovoga Zakona primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

Podaci u Registru su tajni te pristup pojedinacnim podacima imaju samo osobe zaposlene u Registru koje su obvezne cuvati tajnost podataka.

Do donošenja propisa o zaštiti podataka Hrvatski zavod za javno zdravstvo odredit ce mjere zaštite podataka i odgovornost osoba koje imaju pristup jedinstvenoj bazi podataka Registra.

VII. NADZOR

Clanak 20.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo zdravstva.

Nadzor nad zaštitom osobnih podataka provodi ministarstvo nadležno za poslove uprave.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clanak 21.


Prikupljanje podataka temeljem ovoga zakona zapocet ce u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Podzakonski akt iz clanka 15. stavka 2 donosi ministar zdravstva u roku od 30 dana po objavi zakona.

Clanak 22.

Podaci o osobama, te vrsti tjelesnog i/ili mentalnog oštecenja koje je nastupilo do stupanja na snagu ovoga Zakona, dostavit ce se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u roku od godine dana.

Podatke iz stavka 1. dužni su dostaviti:

1. Primarna zdravstvena zaštita - za osobe s tjelesnim i/ili mentalnim oštecenjem o kojima se vodi evidencija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na obrascu "Obrazac o invaliditetu";
2. Ministarstvo rada i socijalne skrbi - za osobe s tjelesnim i/ili mentalnim oštecenjem o kojima se vodi evidencija u centrima za socijalnu skrb - kao preslik obrasca "Nalaz i mišljenje" prvostupanjskih tijela vještacenja odnosno preslik obrasca "Nalaz i mišljenje" Drugostupanjskog tijela vještacenja;
3. Ministarstvo prosvjete i športa - za osobe s tjelesnim i/ili mentalnim oštecenjem koje se nalaze u sustavu odgoja i obrazovanja, a o kojima se vodi evidencija u županijskim uredima za obrazovanje - preslik rješenja o primjerenom obliku školovanja;
4. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata - za osobe s utvrdenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida i mirnodobskog vojnog invalida o kojima se vodi evidencija preslik obrasca, "Nalaz i mišljenje" Drugostupanjskog lijecnickog povjerenstva i konacno rješenje o priznavanju statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida i mirnodopskog vojnog invalida Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata;
5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - za osobe s tjelesnim i/ili mentalnim oštecenjem o kojima se vodi evidencija u centrima za socijalnu skrb - kao preslik obrasca "Nalaz i mišljenje" ovlaštenih vještaka odnosno preslik rješenja povjerenstva za reviziju ocjena invalidnosti.

Clanak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

OBRAZLOŽENJE

Uz clanak 1. Ustav Republike Hrvatske u odredbi clanka 57. stavak 2. propisuje "Posebnu skrb država posvecuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu ukljucivanju u društveni život." Samo tocni podaci o vrsti i stupnju oštecenja mogu biti strucna podloga za utvrdivanje opsega potreba za lijecenje i rehabilitaciju, potrebnih vrsta pomagala, potreba za specijalnim metodama u odgoju i obrazovanju, te osposobljavanja za odredena zanimanja, zaštitnim radionicama i planiranje potreba osoba s invaliditetom za pojedina podrucja, planiranje financijskih sredstava i pracenje poduzetih mjera i svrsishodnosti pojedinih rehabilitacijskih postupaka. Polazeci od ustavnih nacela, Zakonom o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon) ureduje se prikupljanje, obrada, korištenje i zaštita podataka o osobama s invaliditetom i njihovo sabiranje u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom kao jedinstvenoj bazi podataka.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo osnovan je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 75/93), upisan u sudski registar ustanova i na isti se primjenjuju propisi o ustanovama (javna ustanova). Poslovi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo propisani su odredbom clanka 82. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 1/97 - procišceni tekst), pa pored ostalih poslova, Hrvatski zavod za javno zdravstvo "vodi državne javno-zdravstvene registre". Kako su poslovi ove ustanove odredeni zakonom, logicno je i pravno utemeljeno da se vodenje Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom ovim Zakonom stavlja u djelokrug Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Uz clanak 2. Ovom odredbom definiraju se strucni pojmovi: oštecenje, invaliditet i hendikep i težina invaliditeta prema Medunarodnoj klasifikaciji oštecenja, invaliditeta i hendikepa.

Uz clanak 3. Ovom odredbom propisuju se sastavni dijelovi Registra - Opci i posebni dio Registra.

Uz clanak 4. do 13. U odredbama clanaka 4. do 13. utvrduje se vrsta i stupanj tjelesnih, mentalnih i višestrukih oštecenja. Stupnjevi, odnosno mjerila težine pojedinih vrsta oštecenja su kriteriji koji se temelje na :
- Medunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema - 10.revizija,
- Medunarodnoj klasifikaciji oštecenja, invaliditeta i hendikepa Svjetske zdravstvene organizacije iz 1986. godine,
- Pravilniku o sastavu i radu tijela vještacenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi, clanovi 23. do 29., Ministarstva rada i socijalne skrbi, NN br. 39 od 20. ožujka 1998.
U navedenim dokumentima opisani su stupnjevi i mjerila za težinu oštecenja pojedinih organa, odnosno njihovih funkcija.
Za više vrsta oštecenja zdravlja ne postoje jedinstveni stupnjevi, odnosno mjerila težine invaliditeta zbog raznovsrsnosti oštecenja.
Kvaliteta oštecenja zdravlja kod više vrsta oštecenja utvrduje se na temelju kriterija za težinu pojedinih vrsta oštecenja navedenih u clanovima 4. do 12. i na njihovom medusobnom utjecaju na sposobnost osobe.

Uz clanak 14. Odredbom clanka 14. stavak 1. propisuje se obveza dostavljanja podataka o vrsti tjelesnog i/ili mentalnog oštecenja od strane lijecnika primarne zdravstvene zaštite, lijecnika u povjerenstvu za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta u sustavu školstva, lijecnika specijaliste, te nadležnih tijela državne uprave i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Odredbom stavka 2. propisuje se preuzimanje podataka iz obrazaca propisanih u važecim propisima iz oblasti zdravstva. U odredbi stavka 3. propisuje se preuzimanje podataka o svim umrlima od Državnog zavoda za statistiku.

Uz clanak 15. do 16. Ovom odredbom propisuje se tko i na koji nacin dostavlja podatke elektronski ili pisanim putem radi pohranjivanja u Registar kao i rok njihove dostave u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Uz clanak 17. Ovom odredbom propisuje se sadržaj jedinstvene baze podataka Regista, odreduju parametri pretraživanja koje mora sadržavati racunalna aplikacija za vodenje Registra, kao i mogucnost korištenja šifrarnika u izradi aplikacija, nacin provodenja postupka odabira ponude za izradu racunalne aplikacije.

Uz clanak 18. Odredba clanka 18. odreduje nacin korištenja podataka Registra, odnosno dostupnost zbirnih podataka Registra tijelima državne uprave. Takoder se propisuje dostava podataka Registra zainteresiranima na njihov zahtjev, uz odredenu naknadu koju propisuje ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Uz clanak 19. Kako su propisi o zaštiti podataka u zakonodavnoj proceduri, odredbom clanka 19. Zakona ureduje se postupanje s osobnim podacima Registra do donošenja tih propisa.

Uz clanak 20. Odredbom clanka 20. propisuje se nadležnost Ministarstva zdravstva za obavljanje nadzora nad provodenjem ovoga Zakona i nadležnost ministarstva nadležnog za poslove uprave nad provedbom zaštite podataka.

Uz clanak 21. 22. i 23. Prijelaznim i završnim odredbama Zakona utvrduju se rokovi za pocetak prikupljanja podataka, kao i postupanje s postojecim podacima o osobama s invaliditetom dobivenim do pocetka prikupljanja podataka prema ovome Zakonu. Prema ovome Zakonu primarna zdravstvena zaštita obvezna je dostaviti podatke o osobama s invaliditetom koje ima u svojoj skrbi, na obrazcu, koji ce biti propisan posebnim podzakonskim aktom. Odreduju se tijela državne uprave koja su obvezna dostaviti postojece podatke o osobama s invaliditetom i nacin dostave tih podataka - preslici postojece dokumentacije (obrazac "Nalaz i mišljenje"), odnosno preslici rješenja Drugostupanjskog tijela vještacenja, odnosno rješenja povjerenstava za reviziju ocjene invalidnosti ili preslici rješenja o primjerenom obliku školovanja. Odredbom clanka 23. propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.